Klavijatura je smeštena u prednjem, najširem delu sanduka. Na dnu sanduka nalazi se drveni rezonator (rezonantna daska, rezonantno podnožje) sa poprečnim rebrima, koji je građen od posebno birane smrekovine.
Unutar sanduka nalazi se i okvir koji je od livenog čelika ( gusa ) . Preko njega su nategnute žice (oko 220 kom.) koje zajedno stvaraju vrlo veliku napetost, zbog koje je okvir od tako čvrstog materijala.
Čelične žice dubokih tonova (od 2A do 1Fis) omotane su bakrom da bi se uopšte dobili tako duboki tonovi. Po dvije žice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). Žice su zategnute preko čeličnog okvira i vijaka za ugađanje ( čivija), pomoću kojih se otpuštanjem ili zatezanjem ugađa (štimuje) klavir.
Klavir bi trebalo servisirati svakih šest meseci, i to s proleca i s jeseni. Tada se, zbog oscilacija temperature vazduha, materijali u njemu sire i skupljaju, te se onih 240 do 260 zica, sto trpe opterecenje i do 27 tona, zatezu i labave, pa ih treba dovesti u red. Glavni posao oko klavira jeste rasporediti kineticki teret koji se seli u toku sviranja. Zato se kaze da klavir "dise".
Štimovanje moze da uspe iz prve samo ako je klavir redovno odrzavan (i tada traje do sat i po), a posto je situacija takva da u proseku protekne po dve godine dok ponovo dodje stimer, najcesce majstor dolazi dvaput. Zbog popravke i regulacije, pa kad se sve slegne, ponovnog stimovanja.
Ne dozvolite da klaviri I pijanina postaju radna povrsina, mesto za odlaganje saksija i knjiga, pa cak i vruce pegle. Savet je da se koliko je moguce izbegava sunceva svetlost, stavljanje instrumenta pored grejnih tela ili prozora, i vlaga u prostoriji. Idealno za klavir je da u prostoriji bude oko 20 stepeni Celzijusa, a da vlaznost vazduha ne bude veca od 60 procenata (idealno oko 45%) .
![]() ![]() |
![]() ![]() |
![]() ![]() |
![]() ![]() |



















